Zaboravili ste lozinku?    Registriraj se
Ekvador- 6.dio- Kod smanjivača glava
(Rejting 5.00 od 5)
Ekspedicije&Putovanja
Autor: Udruga Baobab   
Nedjelja, 23 Siječanj 2011 17:20

 

Istraživački je rad u Nacionalnom parku Yasuni završio. Pozdravili smo se s biološkom stanicom, osobljem i rijekom Tiputini. Vozit će nas David sa sveučilišta Catolica. 
Oprema i ostale stvari već su poskakivale u terenskom vozilu kad je na bijelu cestu iskočila polugola prilika. Prepoznao sam Indijanca iz plemena Huaorani– prije nekoliko dana je s obitelji bio u stanici. Za razliku od prvog susreta, sada nije izgledao prijazan. Štoviše, nešto je bijesno vikao prema nama. Stajao je nared ceste te smo morali stati. Razumio sam samo poneku španjolsku riječ između bujice Indijanskog jezika. I bez objašnjenja Davida, razumio sam da zahtijeva cestarinu.
 
 

Moji ekvadorski suputnici  su ga pokušavali smiriti, no Indijanac se još više raspaljivao. Bijesno je grčio lice i tada mi se trbuh stegnuo. Još sam do tada mislio da Indijanac samo izvodi scenski igrokaz da izmami novce, no shvatih da je ozbiljan. Kao malo dijete koje nerazumno traži sladoled, tako i ovaj iz dna duše želi naš novac. Od jada je uzeo kamenje sa makadama i bacao ga na auto. Što sada? Na samom smo kraju puta i već smo mentalno otpisali ovaj park i sada se dešava zastoj. David će se ovdje još vraćati te mora biti smiren i taktičan. Lako bi mogao filmski dati gas i riješiti se problema. Zna međutim da ako uđe u konflikt, budućnost znanstvenih istraživanja je ugrožena. Konačno, i u stanici ostaju ljudi i nikad se ne zna hoće li ovaj iz osvete okupiti svoje ljude i krenuti ondje naplaćivati dugove.
 
 

Zato osjetih olakšanje kad se odjednom Huaoran zaputio prema šumi. Mislio sam da je odustao, ali kako sam se prevario! Već je idućeg trena hitao natrag, ovaj put s trometarskim kopljem u ruci. Već sam gledao jedno takvo prije, i znao da je osim veličine, koplje toliko čvrsto i šiljato da bih njime mogao bez problema očistiti crno pod noktima. Nekoliko puta je tim šiljkom lupio po vozilu i zapovijedio da izađemo. Postrojili smo se uz auto poput ratnih zarobljenika dok je Indijanca došla čak i žena smirivati. Onda je David izvukao novčanice i prošli smo...
 
 
 
Ovaj slučaj se ne može objasniti isključivo kao cestovno razbojništvo. Kad se malo razgrne  ratobornost te ispuhnu vjerojatne alkoholne pare, ostaje bolna stvarnost amazonskih Indijanaca u Ekvadoru. Njih su u šezdesetim godina „otkrili“ izviđači naftnih kompanija i katapultirali u „civilizaciju“. Što je zanimljivo, prvo je val misionara „smekšao“ Indijance, a onda i sami naftaši. Umjesto divne sjene drvenih i palminih kućica sada skapavaju od vrućine u „civiliziranim“ limenim kućicama usred žarkog tropskog sunca. Izgubili su zemlju, kulturu, postali doslovno sprdnja nekad ponosnih ratnika. I što je najgore – bijes iskaljuju na znanstvenicima, valjda jedinim ljudima u džungli koji im žele dugoročno pomoći...
 
 

 Kruni i meni je ostalo još kojih tjedan dana pa smo pod dojmom susreta odlučili istražiti kako preživljavaju Shuari, Indjanci poznati po smanjivanju glava. Stigli smo u grad Macas, osnovan od strane franjevaca još počektom španjolskog osvajanja, ali sada središta bunta Indijanaca. I dok su u centru grada opjevali Pachacuteca u predizbornoj kampanji stranke Indijanaca, mi smo već bili u selu Shuara. Osim nekoliko limenih zakrpa, oduševili smo se što Shuari još grade kuće od drva i palminog lišća. U kuhinji nas je pozdravio poglavica. Sjedio je nasmijan uz hrpu banana koje je majmunčić na uzici pomalo grickao.
 
 
Starija žena upravo je dovršavala obrok -  slatkovodnu ribu zamotanu u velike listove i nešto povrća. Prijalo je zajedno s jukom (kasava, manioka). Ručak smo naravno pojeli na listu. Iznad naših glava na zidu ravnopravno vise karabin i puhaljka. „Puhaljku koristimo za lov na ptice i manje životinje“ objašnjava poglavica. Isprobali smo ju na dvorištu, a jadna banana na grani uskoro je primila nekoliko direktnih pogodaka. Došao je red i na mene i ...u sridu.
 
 
Pokazalo se međutim da je to bila početnička sreća. Valja dobro napunti pluća i onda naglo puhnuti, naravno črsto držeći trometarsku puhaljku zvanu cervatana. Odmah pokraj mlada Indijanka skupljala je juku za večeru. Otkopala je gomolj ove osnovne namirnice u Amazoni, a u rupu sasjekla stabljiku iz koje će potom narasti novi gomolj – jednostavno! Podnevna vrućina je jaka i krećemo se osvježiti u obližnju riječicu.
 
 
Klinci su uživali u vodi, skakali s drveća i obala. Poslije osvježenja odlazimo do šume, ali ne da gledamo majmune i ostale životinje već biljke. I to kakve! „Sasjećeš malo koru zmajeve krvi i sakupiš gusti crveni sok. Onda ga razmažeš i dobivenom kremicom namažeš ranu “ pokazuju mi. Dolazimo do lijane, naizgled kakvih ima na milijune u šumi. „Ova je vrlo važna biljka- ayahuasca“. Snažan je halucinogen, pa ju koriste šamani za liječenje. Ayahuasca je mnogo više od toga. Pomoću nje šamani ulaze u trans i vežu se  sa spiritualnim svijetom. Ona je osnova bića Indijanaca, veza s šumom,zemljom,nebom, bez koje se takoreći ruši sav njihov svijet.
 
 

Priprema (kuhanje) napitka ayahuasce traje satima. Uzimanje napitka nije nikako preporučljivo za strance i nenavikle – najviše ga šamani „upotrebljavaju“. I izgleda da je upravo naš poglavica jedan od njih! Danas nije dan za obred, ali svejedno je navečer poglavica odjenuo svoje tradicionalno ruho – fina i raznobojna perca oko glave. Priča i pojanje izmjenjivali su se u kolibi jedva osvjetljenoj slabašnim plamenom. Priče o davnini, nedadašnjim podvizima, ratovima, skupovima, ali i stradanjima cijelih naroda trajali su duboko u noć.

 

  

 
KOMENTIRATI MOGU SAMO PRIJAVLJENI KORISNICI, PRIJAVITE SE ILI REGISTRIRAJTE!
Podijeli ovaj članak (google, twitter, facebook...)
Adventure Sport Portal on Facebook

ZADNJE SA FORUMA

ZADNJI KOMENTARI


NAJČITANIJI ČLANCI (zadnjih 30 dana)






AS Forum!

MARKETING

Rubrike

Mi na Adventure Sport portalu želimo svijet učiniti boljim mjestom za život!
Animus 2005. Sva prava pridržana. Članci i fotografije u vlasništvu su Adventure Sport Portala, osim ako nije drukčije naznačeno. Stavovi autora članaka nisu nužno i stavovi uredništva. Ne preuzimamo odgovornost za moguću izravnu ili neizravnu ozljedu ili štetu proizašlu iz sadržaja na Adventure Sport Portalu.