Zaboravili ste lozinku?    Registriraj se
Potrebe za proteinima
(Rejting 0 od 5)
Hrana i piće
Utorak, 19 Veljača 2008 23:24
Udio proteina u prehrani ovisi o učestalosti i dužini aktivnosti, opterećenju, stupnju utreniranosti i spolu. Kod sportova izdržljivosti, proteini mogu poslužiti i kao rezervna energija, što kod drugih aktivnosti ne dolazi u obzir.
Proteini imaju vrlo važnu ulogu u funkcioniranju organizma, nosioci su života u svim živim bićima (grčki protos znači prvi). Sastavni su dio svih tjelesnih tkiva i tekućina, neophodni su za rast i razvoj organizma.

Potrebni su za popravak oštećenih stanica i tkiva, grade enzime (molekule koje ubrzavaju biokemijske procese), hormone i antitijela (molekule koje su proizvod imunološkog sustava organizma i odgovorne su za obranu od stranih tvari, bakterija i virusa) i  izvor su energije kada je unos ugljikohidrata i masti nedovoljan.

Proteini grade i veliki dio molekule hemoglobina - tvari koja prenosi kisik i omogućuje odvijanje procesa disanja u svim stanicama u kojima se taj ciklus odvija, što je naročito važno kod športaša.

Bez obzira bili oni životinjskog ili biljnog podrijetla proteini su građeni od aminokiselina. Od ukupno 20 različitih aminokiselina devet je esencijalnih tj. bitnih i njih organizam ne može sam stvarati pa ih je potrebno unositi hranom. Može se reći da naše stvarne potrebe nisu za proteinima, već za određenim aminokiselinama. U strukturi aminokiselina nalazi se dušik koji se u organizmu pretvara u ureu, a za njegovo izlučivanje putem mokraće neophodna je voda.

Udio proteina u prehrani ovisi o učestalosti i dužini aktivnosti, opterećenju, stupnju utreniranosti i spolu. Tako se za "sportaše izdržljivosti" preporučuje 1,2 - 1,4 g/kg tjelesne mase, a za "sportaše snage" 1,4 - 1,7 g/kg tjelesne mase. Nova mišićna masa može nastati samo treningom i osiguravanjem dovoljnih količina «građevnog materijala» tj. proteina. Kod športskih disciplina izdržljivosti, proteini mogu poslužiti i kao rezervna energija, što kod drugih aktivnosti ne dolazi u obzir.

Metabolizam proteina u organizmu ima dva smjera: izgradnju tkiva (anabolizam)  i razgradnju tkiva (katabolizam) koji moraju biti u ravnoteži. U slučaju većih napora ili stresa koji se javljaju kao posljedica treninga i vježbi i naravno u slučaju bolesti dolazi do povećane razgradnje proteina i ta ravnoteža je narušena. Pozitivna ravnoteža postiže se kada je količina dušika koji je izlučen putem mokraće, fecesa i znoja manja u odnosu na količinu koja se unosi hranom. U obrnutom slučaju kada je količina izlučenog dušika veća u odnosu na unos javlja se negativna ravnoteža.

Ako sportaš ne unosi dovoljno proteina dolazi do trošenja vlastitih rezervi proteina, no međutim ako se naporne vježbe prolongiraju uključuje se mehanizam adaptacije organizma koji dovodi do štednje dušika. Jedan od razloga zašto se proteini ne mogu konzumirati u neograničenim količinama je amonijak koji se javlja kao razgradni produkt proteina, koji je u većim količinama toksičan za stanice i mora se eliminirati iz organizma. U slučaju, kada je unos proteina prevelik u odnosu na potrebe npr. ako se unosi dvostruko više proteina to ne znači da će doći do dvostrukog povećanja mase već će se višak pretvoriti u salo. Da bi se spriječili poremećaji ravnoteže potrebno je voditi računa o pravilnom unosu proteina u organizam.

Proteini ili bjelančevine nalaze se u raznim vrstama prehrambenih namirnica. Može se gotovo reći da su u većim ili manjim količinama zastupljeni u svoj hrani osim u rafiniranim šećerima i mastima. Hrana životinjskog podrijetla poput mesa, riba, jaja (bjelanjak), mlijeka, jogurta i sira dobar su izvor proteina u kvalitativnom i kvantitativnom smislu.

Od svih biljnih namirnica jedino je soja ona koja sadrži sve potrebne esencijalne aminokiseline. Stoga je je uputno uvrstiti u svakodnevnu prehranu jer predstavlja jednu od rijetkih namirnica koje osiguravaju proteinski balans, a djeluju u našem organizmu blagotvorno na održavanje kiselo - bazne ravnoteže.

Kakvoća proteina mjeri se njihovom biološkom vrijednosti tj. prema sadržaju esencijalnih aminokiselina. Obzirom da se ne sintetiziraju u organizmu, potrebno ih je učestalo i kontrolirano unositi. Ukoliko sportaši svojom prehranom ne mogu zadovoljiti potrebe za esencijalnim aminokiselinama potrebno je u prehranu uključiti proteinske suplemente. Kod izbora proteinskih suplemenata treba voditi računa o njihovoj biološkoj vrijednosti. Na prvom mjestu je protein sirutke (BV 104), cijelo jaje (BV 100), bjelance jajeta (BV 88), govedina (BV 80), kazeinat (BV 77) soja (BV 70) i grah (BV 49).

Proteini ili bjelančevine vrlo su važne prehrambene tvari potrebne za preživljavanje i dobro zdravlje organizma. Koliko je to važan sastojak govori činjenica da su proteini ili bjelančevine sastavni dijelovi svake stanice koja čini osnovu života na zemlji. Budući da je naše tijelo podvrgnuto svakodnevnoj borbi za život, potrebno nam je "stalno napajanje" organizma proteinima kako bismo u svakom trenutku mogli "popraviti" oštećene strukture u našem organizmu.

___

www.plivazdravlje.hr
www.nutriaktiv.com



 
KOMENTIRATI MOGU SAMO PRIJAVLJENI KORISNICI, PRIJAVITE SE ILI REGISTRIRAJTE!
Podijeli ovaj članak (google, twitter, facebook...)
Adventure Sport Portal on Facebook





AS Forum!

MARKETING

Rubrike

Mi na Adventure Sport portalu želimo svijet učiniti boljim mjestom za život!
Animus 2005. Sva prava pridržana. Članci i fotografije u vlasništvu su Adventure Sport Portala, osim ako nije drukčije naznačeno. Stavovi autora članaka nisu nužno i stavovi uredništva. Ne preuzimamo odgovornost za moguću izravnu ili neizravnu ozljedu ili štetu proizašlu iz sadržaja na Adventure Sport Portalu.