Zaboravili ste lozinku?    Registriraj se
Brdski biciklizam na jednostavan i zabavan način
(Rejting 3.50 od 5)
Za početnike
Autor: - -   
Ponedjeljak, 14 Lipanj 2010 00:00

Dan proveden u rekreaciji u prirodi, na svježem zraku, još ako je i s društvom, pouzdano puni vaše istrošene baterije, da ne govorimo o blagotvornom utjecaju na opće stanje organizma. Jednom kada shvatite da snagom vlastitog tijela možete svladati planinu, ili doći do drugog grada, ili makar s kraja na kraj grada, ili od točke A do točke B koju si zadate na zemljopisnoj karti, također ćete se osjećati nepobjedivo. Ako se još k tome na putu između onih dviju točaka izgubite i završite na točki C, imat ćete što i pričati prijateljima...

 

Što mi sve treba za brdski biciklizam?!
Odmah u početku, uz bicikl, bilo bi dobro da nabavite zaštitnu opremu, poput kacige i rukavica kao najosnovnijeg pribora. Na kupovinu kacige mnogi se odluče tek nakon prvog ozbiljnijeg pada, no to i nije najpametnije. Često puta je onda već kasno i posljedice se mogu trajno primijetiti na vašem licu. Primjer takve ozbiljnije nepodopštine je spuštanje niz planinu pri brzinama od kojih 50 km/h te izlijetanje u okoliš. Vjerujte, to ne biste htjeli doživjeti bez kacige.

Rukavice će vam, s druge strane, vožnju učiniti ugodnijom i bez posljedica po vaše dlanove. Česte vožnje po makadamu ili bilo kakvom terenu, pa čak i s najmekšim gripovima, mogu ostaviti bolne posljedice u vidu žuljeva, debele kože i slično. Nadalje, pri bilo kakvom padu možete očekivati da ćete se dočekati na dlanove, a bez rukavica tada možete biti sigurni da ćete ostati i bez dlanova. Zaboravite priču da rukavice ili kaciga predstavljaju "šminku" ili bilo kakve slične predrasude. Rukavice štite vaše dlanove, a kaciga vašu glavu i ono što je u njoj. Ne igrajte se sa sudbinom i nemojte se dovoditi u situaciju da se pitate gdje vam je bila pamet.

Štitnici za laktove, koljena i ostale stvari nisu vam baš prijeko potrebni ali ako vas vesele ili uzbuđuju, samo naprijed. Posebne biciklističke hlače će vam također uvelike spasiti međunožje i stražnjicu te učiniti vožnju ugodnijom. Bilo bi dobro da imate i neki osnovni alat kod kuće i da se osposobite za neke popravke (poput krpanja guma, podešavanje kočnica i sl.). Ipak nije ugodno ni za vaš bicikl, ni novčanik, trčati za svaku sitnicu u servis.

Oduvijek me privlačio taj brdski biciklizam, mogu li se i ja baviti BB-om?!
Da, naravnooo!! Nije bitno ako nemate skupi bicikl - zajašite taj kojeg imate i krenite. Nije bitno ako nemate propisnu odjeću - obucite se u normalnu rekreativnu odjeću. Ipak, imajte na umu da ćete se bolje i zaštićenije osjećati ako nabavite barem pojačane biciklističke gaće i rukavice za dlanove. Nije bitno ako vam se ne ide u brdo, nije niti preporučljivo odmah u brdo. Krenite u prirodu, livade, utabane staze, makadame, šumske putove. Nije bitno što ćete se umoriti na prvoj uzbrdici - ne žurite.

Jedno od najbitnijih znanja u biciklizmu je znati rasporediti zalihe energije. Ako idete polako i nikako ne ide brže, samo se sjetite da ipak idete brže nego pješice. Nije bitno što su drugi brži od vas - niste na utrci nego na izletu. Ako ste u pravom društvu, netko će možda i pratiti vaš tempo, a sigurno će vas pričekati na kraju uzbrdice. Nije bitno što ne možete odmah napraviti 50 km u jednom danu. Napredovati treba postupno. Stjecat ćete snagu i izdržljivost, pokušajte primijeniti neki od savjeta iskusnijih, i pitajte iskusnije za sve za što niste sigurni.

Sljedeće pitanje koje si mnogi postavljaju jest: "Moram li baš u brdo?"
Odgovor je naravno NE … Iako mu naziv tako sugerira, brdski biciklizam nije nužno povezan s brdima i planinama. Nekome je draže isključivo penjanje, nekome je draže samo spuštanje, a najmasovnija i najljepša je upravo obična vožnja kroz prirodu. Samo po sebi, to će vas neminovno dovesti do potrebe da se malo i penjete i spuštate. Potpunom početniku nikako ne preporučujemo odmah napad na neku planinu, nego postupno učiti i privikavati se na ponašanje bicikla na neravnom terenu.

Nađite prvi makadam u ravnici, polje, stazu kroz ravnu šumu i krenite po njemu. Jednom, drugi puta, nebrojeno puta. Istražite okolicu u potrazi za dobrim stazama i vozite ih puno puta, s time da svaki puta pokušate proći sve brže. Svaki kamen, svaki korijen, svaka lokva, prepreka je svoje vrste. I znajte da sutra ili prekosutra ta lokva neće biti tu nego negdje drugdje, tako da staza neće biti ista. Negdje drugdje past će na stazu grana koju ćete morati preskočiti ili zaobići. Naiđete li na uzbrdicu, nema straha. Brzinu promijenite u nižu prije uzbrdice i dalje se samo kotrljajte.

Bitne su dvije stvari: 1) pokušajte održati ritam disanja i okretanja pedala i 2) kotači se moraju okretati, stoga izbjegavajte sve vrste prepreka. Pokušajte naći što glađu putanju za prednji kotač, po mogućnosti i za zadnji. Neće vam uspjeti uvijek, ali tome treba težiti. Brzina apsolutno nije bitna, bitno je da se vi nastavite kretati uzbrdo. Ako baš ide prelagano, promijenite brzinu u jednu jaču. Ako ide preteško, pokušajte uz smanjeni pritisak na pedale prebaciti u manju brzinu. I možda najbitnije: ako stanete i ne možete dalje iz bilo kojeg razloga, niti će se zemlja otvoriti niti će vas iz grmlja napasti krokodili. Odgurajte stvar do kraja pješke i drugi puta ćete znati da nešto treba promijeniti.

Ako još netko vozi iza vas, a staza je uska, pokušajte se skloniti u stranu da bi oni prošli. Prvih mjesec dana vozite kratke ture da upoznate bicikl, uhvatite malo kondicije i da se mišići naviknu na napor. Naravno, u tih mjesec dana barem tri do četiri puta tjedno po sat ili dva vremena vozite bicikl, to bi vas trebalo dovoljno pripremiti za neka brda i duže vožnje. Napore s vremenom treba povećavati, produživati kilometražu i slično. Nemojte samo odmah pretjerati, jer može doći do upale mišića i nekih neželjenih ozljeda. Na kraju krajeva, biciklizmom se bavite da poboljšate svoje zdravlje, a ne da preležite mjesec dana u krevetu zato jer vam se prvi dan svidjelo. Ukoliko imate sobni bicikl, to će isto tako poslužiti za nabijanje kondicije po lošem ili zimskom vremenu. Ukoliko nemate, vaš stari BMX se lagano može preinačiti u jedan… Dakle, pamet u glavu i malo po malo. Planine neće nikud pobjeći, a hoćete li ih vi osvojiti za mjesec dana ili pola godine, to nije bitno.

Malo o brdskim biciklima
Iako su se pojavili relativno nedavno, početkom 80ih, danas preko 80% prodanih bicikala pripada nekom tipu MTB-a. Osnovna im je namjena terenska, odnosno offroad vožnja. U relativno negostoljubivom okružju šumske/planinske/eruptivnodegenerativnopodvodnofalimiriječ staze javlja se potreba za snižavanjem težišta, boljom upravljivošću, jačim kočnicama, ublažavanjem udaraca, što boljim držanjem podloge, jačim okvirima, ležajevima, osovinama... Iako se u početku činilo beznadnim, s vremenom su sve prilagodbe izvedene zadovoljavajuće, uglavnom ojačavanjem postojećih dijelova bicikla i prilagođavanjem (prvenstveno olakšavanjem) različitih tehnikalija iz svijeta motocikala. Iako postoji pregršt tipova i podtipova brdskih bicikala, ovdje ćemo se pozabaviti samo osnovnim.

Rigid
Kruti bicikl, dakle, bez ikakve suspenzije. U svijetu natjecateljskog biciklizma danas se koristi isključivo za uphill (iako su i trials bicikli kruti, nećemo toliko detaljno u ovom članku). U svijetu rekreativaca odsustvo suspenzije ne mora nužno biti loše:
· nikakva suspenzija je bolja od loše suspenzije.
· promjenom guma i dodavanjem potrebne opreme kruti MTB se pretvara u odličan gradski bicikl.
· old school MTBeri zagovaraju tezu da se tehnika vožnje bolje svladava na krutom biciklu.

Hardtail
Danas svakako najrašireniji tip brdskog bicikla, ponajviše zbog toga što je upotrebljiv za gotovo sve discipline brdskog biciklizma, kao i, uz određene preinake, za vožnju po gradu. Pravi all-rounder. Ipak, osnovna mu je namjena cross-country vožnja. Obdaren je prednjom suspenzijom, najčešće aluminijskom ramom, kotačima promjera 26" i širokim gumama (1,9-2,3"). Nerijetko ima mogućnost montaže prtljažnika, pa može poslužiti i za putovanja.

Full suspension
Full suspension bicikli blagoslovljeni su posjedovanjem prednje i stražnje suspenzije. U početku namijenjeni isključivo spustu (downhill), gdje njihova relativno velika masa nije nedostatak, danas se sve više probijaju na cross-country tržište i postaju čest izbor rekreativaca. Ipak, još uvijek su nezgodni za duže vožnje po cesti (određen dio snage troši se za sabijanje stražnje suspenzije pri okretanju pedala). Postoji mnogo tipova i izvedbi stražnje suspenzije, više o tome u tehničkom dijelu.

Zašto je brdski biciklizam dobar?
Dan proveden u rekreaciji u prirodi, na svježem zraku, još ako je i s društvom, pouzdano puni vaše istrošene baterije, da ne govorimo o blagotvornom utjecaju na opće stanje organizma. Jednom kada shvatite da snagom vlastitog tijela možete svladati planinu, ili doći do drugog grada, ili makar s kraja na kraj grada, ili od točke A do točke B koju si zadate na zemljopisnoj karti, također ćete se osjećati nepobjedivo. Ako se još k tome na putu između onih dviju točaka izgubite i završite na točki C, imat ćete što i pričati prijateljima. Psihološka komponenta najbitnija je na brdskim dionicama. Osim sirove fizičke snage i izdržljivosti, na usponu će vam trebati snage volje da stignete do tog vrha na koji ste krenuli. Zato se ni u kojem slučaju ne preporučuje da prvog ili drugog dana, niti prvih nekoliko mjeseci, krećete u brdo.

Zašto brdski biciklizam nije dobar?
Akhm... nadrapa dupe, nadrapa međunožje, muškima navodno može nadrapati prostata, a i pitanje potencije dolazi na red, to je sve navodno, jer ništa od toga do danas nije i dokazano. Svaki početak je težak i neki su simptomi neizbježni. Moguće su i stvarne štete, ali ne znam koliko ih je dokazano. Osim gore navedenih, javljaju se i mnogi drugi simptomi nakon početka bavljenja brdskim biciklizmom. Naime, mnogi su se potužili da su nakon svega nekoliko vožnji prirodom prestali pušiti, smanjili konzumaciju inače neizbježnog Babića i slično... Simptomi jesu opasni, javljaju se brzo i nepredvidivo, a nemoguće ih je izbjeći. Nastavak bavljenja brdskim biciklizmom nakon uočavanja tih simptoma dovodi do pojave općepoznatog sindroma pod nazivom "Zdrav život"… Stoga se čuvajte…


 
KOMENTIRATI MOGU SAMO PRIJAVLJENI KORISNICI, PRIJAVITE SE ILI REGISTRIRAJTE!
Podijeli ovaj članak (google, twitter, facebook...)
Adventure Sport Portal on Facebook





AS Forum!

MARKETING

Rubrike

Mi na Adventure Sport portalu želimo svijet učiniti boljim mjestom za život!
Animus 2005. Sva prava pridržana. Članci i fotografije u vlasništvu su Adventure Sport Portala, osim ako nije drukčije naznačeno. Stavovi autora članaka nisu nužno i stavovi uredništva. Ne preuzimamo odgovornost za moguću izravnu ili neizravnu ozljedu ili štetu proizašlu iz sadržaja na Adventure Sport Portalu.