Zaboravili ste lozinku?    Registriraj se
Ličnost sportaša u visokorizičnim sportovima
(Rejting 5.00 od 5)
Za početnike
Autor: Luka Leško   
Četvrtak, 25 Listopad 2012 17:49

Zbog oduvijek zanimljive teme, autori (T. Kajtna, M. Tušak, R. Barić, S. Burnik 2004.)  istražili su neke od dimenzija ličnosti sportaša u visokorizičnim sportovima što ih po nekima značajno razlikuje od ostalih. 

Ličnost je definirana kao relativno stabilan i jednoznačan kompozit mentalnog zdravlja te bihevioralnih i tjelesnih obilježja osobe (Musek, 1988.), a predstavlja sustav osobina karakterističnih za pojedinca, za njegovo psihofiziološko funkcioniranje, osobito onih koje su njemu primarno važne. Osnovni cilj istraživanja bio je ispitati razlike u dimenzijama ličnosti skale BFO-S, koja se temelji na samoopisivanju ispitanika, i to između grupe sportaša visokorizičnih sportova, grupe sportaša koji se bave nerizičnim sportovima i kontrolne grupe ispitanika koji se ne bave sportom.  

Uzorak ispitanika činilo je 76 slovenskih sportaša, podijeljenih u tri grupe. Prvu grupu činili su sportaši rizičnih sportova (N=38), koji se bave: alpinizmom, padobranstvom, padobranskim jedrenjem, kajakom na divljim vodama, ronjenjem, motociklizmom, biciklističkim krosom, skijaškim skokovima i skijaškim spustom. Drugu grupu činilo je 38 sportaša nerizičnih sportova: plivača, atletičara, slalomaša i veleslalomaša, kajakaša na mirnim vodama, veslača, jedriličara, skijaških trkača, sportskih penjača, karataša i igrača badmintona. Drugu, komparabilnu, skupinu činilo je 76 ne-sportaša koji su s pripadnicima ostalih grupa bili izjednačeni po dobi i obrazovanju.
Uzorak varijabli sačinjavalo je pet dimenzija 5-faktorskog upitnika ličnosti (skala samoprocjene) (Caprara, Barbaranelli, Borgogni, Bucik i Boben, 1997): ekstraverzija, ugodnost, savjesnost, emocionalna stabilnost i otvorenost iskustvu.

 

 

REZULTATI: 

Dobiveni rezultati pokazali su da je emocionalna stabilnost najviša u sportaša koji se bave rizičnim sportovima, potom slijede sportaši ostalih sportova, a najniža razina emocionalne stabilnosti dobivena je u skupini ne- sportaša. Utvrđene razlike između skupina statistički su značajne, što se također pokazalo i u radovima nekih drugih autora. 
Slična slika dobivena je i za dimenziju ekstraverzije te dimenziju savjesnosti, a rezultati su sukladni sa Brunerovim nalazom (Tušak i Tušak, 2001), koji navodi da sportaši pokazuju višu razinu odgovornosti.  

U dimenziji ugodnosti dobiven je jednak redoslijed grupa - najveći rezultat dobiven je na uzorku sportaša rizičnih sportova, zatim ostalih sportaša i potom ne-sportaša. Razlike se, međutim, nisu pokazale statistički značajnima, pa prema tome nije sa sigurnošću utvrđeno da su sportaši koji se bave rizičnim sportovima u većoj mjeri prosocijalne ličnosti, motivirane altruizmom, socijalnim uvažavanjem i nagradama (Goldberg, 1992, u Graziano i Eisenberg, 1997).

U dimenziji otvorenosti prema iskustvu dobiven je obrnut poredak skupina - najviše rezultate imaju sportaši nerizičnih sportova, slijede sportaši koji se bave rizičnim sportovima, a potom ne-sportaši. Autori su zaključili da su sportaši koji se bave manje rizičnim sportovima kreativniji, originalni, iznimno znatiželjni i otvoreni za nova iskustva, najinformiraniji, inovativni i inteligentni, dok su sve navedene osobine u nešto manjoj mjeri zastupljene kod sportaša koji se bave rizičnim sportovima.  

ZAKLJUČAK

Ovim istraživanjem utvrđene su razlike u strukturi ličnosti slovenskih sportaša visoko-rizičnih sportova, sportaša koji se bave manje rizičnim sportovima i ne-sportaša. Na temelju dobivenih rezultata potvrđene su četiri od pet istraživačkih hipoteza.  

Cjelokupno istraživanje možete pogledati na: http://hrcak.srce.hr/file/6904  

 

OSVRT  

Sve je veći broj istraživanja ove tematike u današnje vrijeme što je dovelo do značajnih odmaka od ranijih pobijenih teza. Ovo se prvenstveno odnosi na ne tako davne pretpostavke o univerzalnoj sportskoj ličnosti koja nije diferencirala sportaše prema sportovima iz kojih dolaze, već se pokušavao stvoriti stereotip strukture ličnosti univerzalnog sportaša. Kako je sport, pogotovo vrhunske razine (što podrazumijeva dugotrajnije bavljenje) sigurno jedna od sastavnica koja trajno ostavlja utisak na ličnost osoba koje se njime bave, zbog specifičnosti svakog pojedinog sporta, ličnost sportaša nije lako globalizirati. Bez obzira na zahtjevnost, mnoga istraživanja dala su zaključke o razvijenijim osobinama vrhunskih sportaša (bilo kojih sporotva) u odnosu na ona manje uspješne, kao i ne-sportaše najčešće u sljedećem: 

- bolja samokontrola
- manja razina anksioznosti 
- veća doza ekstraverzije 
- veće samopouzdanje 
- veći stupanj ustrajnosti i odgovornosti  
- izraženija potreba za dominacijom, kompetitivnošću i postignućem 
- veću sposobnost adaptacije i motiviranosti u uvjetima stresa  
- veća snaga ega  
- viša razina kognitivne razvijenosti u većem broju njenih sastavnica  
- smanjena razina agresije u svakodnevnom životu 

…  

Zbog konkretnijih zahtjeva, znanstvenici toga područja se bave dimenzijama ličnosti sportaša pojedinih sportova ili skupina sportova s određenim brojem zajedničkih obilježja (npr. konvencionalno estetski sportovi ili skupina visokorizičnih sportova proučavana u navedenom istraživanju). Tako svaki sport determinira određene crte ličnosti svojih sudionika te može u većoj mjeri razviti poželjne osobine, koje nebavljenjem sportom mogu ostati potisnute i nedovoljno razvijene. Preporuka je dakle, poticati bavljenje sportom ne samo zbog visokih postignuća u smislu sportskih rezultata, već i za što obuhvatniji razvoj poželjne strukture ličnosti, čime se formiraju čvršći stavovi koji će u velikoj mjeri određivati način života (obiteljski i socijalni odnos, zapošljavanje, motiviranost, zdravlje i dugovječnost itd.) u razdoblju kada bavljenje vrhunskim sportom više neće biti moguće. 

 

Autor Luka Leško, student je 4.godine Kineziološkog fakulteta u Zagrebu i vrhunski judaš s radnim iskustvom u više klubova, a trenutno radi u Karate klubu Arena-Zagreb, te kao osobni trener, demonstrator na fakultetu na kolegiju judo/borilački sportovi, privatna sportska dijagnostika.
Također je član Udruge Drite - studenti kineziologije u znanstveno-stručnom radu koji svako malo izbacuju stručne znanstvene radove na razne sportske teme. 2 godine je radio u Polleosport-MVP Nutritionu kao urednik članaka o treningu, prehrani, ozljedama, suplementima sportaša i rekreativaca.

U karijeri ima značajnih rezultata, kao : 11 puta prvak RH, osvajač 5 medalja na svjetskim kupovima, 2 godine za redom proglašen najboljim judašem RH, sudionik Univerzijade itd. Također je i kooperant u nekoliko judo klubova diljem svijeta (Australija, Singapur, Belgija, Togo...).    

 
KOMENTIRATI MOGU SAMO PRIJAVLJENI KORISNICI, PRIJAVITE SE ILI REGISTRIRAJTE!
Podijeli ovaj članak (google, twitter, facebook...)
Adventure Sport Portal on Facebook





AS Forum!

MARKETING

Rubrike

Mi na Adventure Sport portalu želimo svijet učiniti boljim mjestom za život!
Animus 2005. Sva prava pridržana. Članci i fotografije u vlasništvu su Adventure Sport Portala, osim ako nije drukčije naznačeno. Stavovi autora članaka nisu nužno i stavovi uredništva. Ne preuzimamo odgovornost za moguću izravnu ili neizravnu ozljedu ili štetu proizašlu iz sadržaja na Adventure Sport Portalu.