Zaboravili ste lozinku?    Registriraj se
Sve za bike:: Odjeća, obuća, zaštita, impotencija...
(Rejting 3.67 od 5)
Za početnike
Autor: - -   
Srijeda, 21 Travanj 2010 00:00

Ako ste mislili da napokon nakon što ste naučili pravilno odabrati bicikl, te ste i kupili bicikl "svojih snova", ga možete odmah i zajahati i put prve planine, grdno ste se prevarili. Dakle, osim što je potrebno znati neke osnovne tehničke stvari što se tiče bicikla, potrebno je znati i pravilno se obući. Sada sigurno mislite u sebi: "Nema šanse da ja ikada obučem nešto onako nakaradno poput šarene, seljačke biciklističke majce ili onih pederastih biciklističkih hlačica!". Moram priznati da svi, uključujući i autora ovog teksta, tako misle u početku. No, malo po malo uviđaju prednosti specijalizirane biciklističke opreme. Nadam se da ćete kroz tekst uvidjeti te prednosti i barem malo omekšati sada sigurno čvrst stav kontra takve opreme.

 

Biciklistička majica
Biciklistička majica je artikl koji većina ljudi najprije kupi. Ne zato što misle da će u tome lakše biciklirati, već kako bi izgledali cool. Žalosno, no istinito. Dvije osnovne namjene jesu: bolja vidljivost biciklista u prometu (ili bilo gdje drugdje kad smo kod toga) te lakša vožnja u smislu da se ne napije znojem već pušta znoj da hlapi van. Dakle, sada znate zašto su biciklističke majice ponekad onako kričavo šarene. Obične pamučne majice nisu dobre za bicikliranje upravo zbog toga što se napiju znojem, prilijepe vam se za tijelo i tako otežaju disanje i samu vožnju. Onda vas još (pošto su vrlo komotne) propuše vjetar i eto vam problema. Biciklističke majice su napravljene od takvog materijala (ili bi barem takve trebale biti) da puštaju da znoj hlapi van a istovremeno da vjetar ne puše unutra. U svrhu toga imaju i gumice na struku i krajevima rukava kako bi se spriječilo propuhavanje. Koju kupiti? Sve ovisi o budgetu kojim se raspolaže jer biciklističke majice stvarno mogu varirati od onih za cca 100 kn (kratki rukavi za ljeto), pa sve do negdje čak 1000 kn (dugi rukavi za zimu). No u svakom slučaju čak i najobičnija biciklistička majica od čistog poliestera poslužti će bolje od obične pamučne majice.

Biciklističke hlače
Biciklističke hlače ili bicike logična su nadopuna prethodnoj stavci. Primarna namjena im je čuvanje međunožja i povećanje sigurnosti vožnje. Većina biciklističkih hlača imaju u području međunožja i stražnjice ojačanja. Sa takvim ojačanjima vožnja na duže staze čak i sa najlošijim sicevima biti će podnošljiva. Zašto su tako uske, sigurno se pitate? Pa sigurno ste imali slučaj da vam se komotna široka trenirka zaplela u prednje lančanike ili čak lanac, te uslijed toga podrapala ili zmazala. Naravno sve može uroditi i ne tako bezazlenim padom. Tu leži i odgovor na prethodno pitanje. Ima ih nekoliko vrsta: Kratke hlačice do iznad koljena bez naramenica su za ljetne uvjete. Postoji i varijacija tih hlača sa nogavicama do ispod koljena. Vrlo pogodno u uvjetima poznatim pod nazivom "nit' vrit, nit' mimo". Prekrivaju koljena tako da vam se ti vitalni zglobovi neće smrznuti prilikom spustova sa hladne planine u relativno toplo podnožje, a još uvijek nisu toliko debele niti dugačke da bi vam bilo vruće. Na kraju dolaze naravno hlače sa dugim nogavicama namijenjene hladnijem vremenu. Sve te hlače postoje i u varijaciji sa naramenicama (dakle nešto poput kombinezona). Prednosti takve izvedbe? U svakom slučaju toplije jer štiti slabine od vjetra a i kompaktnije je.

Rukavice
Rukavice su vrlo bitan dio biciklističke opreme koji rado nose i oni koji se inače vrlo malo voze. Razlog? Pa, opet treba uzeti u obzir onaj faktor "cool"-osti. Zašto je tako bitan? Čuva dlanove! Kako pri padovima, tako i pri vožnji. Ukoliko vozite bez rukavica, dlanovi će vas ubrzo početi boljeti, a i stvoriti će vam se žuljevi (pogotovu kod lošijih gripova). Kod kupovine svakako gledajte da je donji dio rukavica što jače podstavljen radi udobnosti. Dvije osnovne varijante su: bez prstiju za ljetna razdoblja i one sa prstima za zimska. Ukoliko nemate novaca kupovati posebne rukavice za zimu i posebne za ljeto, možete lako improvizirati. Naime ispod ljetnih rukavica bez prstiju navučete obične pletene rukavice sa placa i dobijete relativno dobru zaštitu. Naravno ovo se ne može usporediti sa pravim zimskim rukavicama, no u nedostatku novaca će poslužiti. Treba na kraju napomenuti da se rukavice za downhill (ili drugim riječima "vrtoglave i nadasve sulude spustove sa planina") rade sa prstima bilo da je riječ o zimskim ili ljetnim modelima. Razlog je dodatna zaštita koja je potrebna u tim uvjetima.

Donji veš
Donji veš prilagođen biciklistima je nešto naročito popularno kod tzv. "commutera" (ilite ljudi koji bicikl koriste kao prijevozno sredstvo do škole/faxa/posla). Radi se o najobičnijem donjem vešu sa primjeirce podstavama u predjelu međunožja, potkošuljama koje funkcioniraju poput biciklističke majce i slično. Korisna, no i prema mišljenju autora ovog teksta, pomalo precijenjena kategorija bez koje se lako može preživjeti.

Naočale
Vjerovatno jednako tako važne kao i kaciga jesu naočale. Biciklističke ili bilo kakve druge nije toliko bitno, bitno je da su na očima. Zašto? Postoji nekoliko razloga: kukci i razni strani predmeti koji mogu uletjeti u oko i uzrokovati trajna oštećenja, vjetar koji može uzrokovati razno-razne upale i nadražaje, te sunce i kiša koji vam smanjuju vidljivost i tako smetaju u vožnji. Ukoliko kupujete posebne biciklističke naočale, gledajte da imaju zamjenjiva stakla. Zašto? Zbog različitih uvjeta vožnje. Naravno da po noći nije preporučljivo imati zatamnjena stakla protiv sunca. Osnovne "boje" (ako to tako možemo nazvati) stakala jesu: siva, odnosno zatamnjena za sunčana razdoblja, žuta, odnosno narandžasta za uvjete smanjene vidljivosti (noć, oblačno vrijeme) i prozirna za zaštitu od kiše, snijega i sličnog.

Ostala odjeća
Od ostalih "drangulija" koje su na raspolaganju biciklistima spomenuti ćemo: potkape i marame (izuzetno korisni dodaci koji se nose ispod kaciga radi čuvanja sinusa od hladnoće, upijanja znoja i sličnog), maske za lice (za hladnijeg vremena kako ne bi udisali hladan zrak)), te gamaše (korisna planinarska izmišljotina koja se montira na potkoljenicu i čuva je suhom kada voda pršti svuda uokolo)...

Obuća
Na kraju obratimo malo pažnju i na obuću. Obične tenesice u kombinaciji sa flat pedalama je nešto što većina početnika ili onih sa plićim džepom koristi. Tome ništa ne fali, šta više, za spustove je čak i preporučljivije imati obične flat pedale nego li SPD sustave (za neiskusne!). Kod tenesica za takve pedale gledajte da imaju ravan džon sa ravnomjerno raspoređenim utorima. Ukoliko pak krenete korak dalje i odlučite se za SPD, postoje u načelu dvije vrste cipela koje možete nabaviti: krute nesavitljive i naizgled normalne tenesice sa utorima za SPD i ponešto prilagođenom anatomijom. Koje uzeti? Ukoliko SPD koristite za vožnju po gradu svakako ove druge. Vrlo biste čudno izgledali da dođete na posao ili u školu u tako-reći klompicama. Prednosti pak krutih "postula" jesu što se pritisak na pedalu raspodjeljuje preko cijelog stopala i tako smanjuje zamor dijela stopala i maximizira uloženi rad.

Kaciga
Odabir kacige je posljednjih godina prilično pojednostavljen uvođenjem podesivih plastičnih mehanizama koji manje-više svaku kacigu podešavaju veličini i obliku vaše glave. Ponegdje ćete možda naići na kacige koje to nemaju već se opsegu vaše glave prilagođuju upotrebom debljih ili tanjih spužvica koje se učvršćuju na unutrašnje stjenke kacige. Tada će izbor ovisiti jednostavno o "kompatibilnosti" vaše glave i svake takve kacige. U unutrašnjem dijelu treba stajati naljepnica bar jednog standarda. Tražite SNELL, ASTM/SEI, ANSI (novi standard iz 1996.) ili CPSC (1997.).

Ne nasjedati marketinškim trikovima. Kaciga mora omogućavati dobru ventilaciju, mora dobro "sjesti" na glavu, tanke trake za pričvršćivanje mogu žuljati, itd... Veći otvori na prednjem dijelu kacige omogućavaju bolji protok zraka i time bolju ventilaciju i manje znojenja. Prilikom kupnje ako nema gore spomenutih naljepnica, nema kupnje! Stavite kacigu na glavu, nemoj kopčati, samo ju stavite na glavu i protresite glavu lijevo-desno - kaciga se ne bi smjela previše pomicati. Unutar kompleta pogledajte da postoje spužvice za podešavanje veličine, pa probajte korigirati veličinu glave sa njima, a nakon toga prilagodite trake za pričvršćivanje i zakopčajte ih. Kaciga mora dobro obujmiti glavu - što veću površinu glave pokriva, to bolje. Ne smije smetati ušima. Trake za pričvršćivanje ne smiju stiskati ili žuljati.

Marke i cijene? Marke su brojne, napomenimo Giro i Bell kao najrazvikanije. Brancale, Mango, Wilier, Rudy Project, Lazer, GT, Cratoni, Trek, Uvex, itd... Cijene će se kretati od 50-tak DEM, ispod te cijene potreban je oprez i konzultacija s nekime tko je upućen u materiju, a gornja granica ovisi samo o dubini vašeg džepa. Pretjerivanje nije potrebno.

Dogodi li se, ne-daj bože, da kacigu i "upotrijebite", dakle da pri padu ozbiljno udarite njome u kamen/beton ili sličnu tvrdu materiju, uputno je kacigu zamijeniti jer proizvođači obično garantiraju samo za jednu takvu "upotrebu".

Odluka je, naravno, na vama. Najbolje vam je uopće ne padati.

Impotencija
Često se među "novopečenim" biciklistima javlja ovo neugodno pitanje. Razlog je i više no očit: višesatno sjedenje na dijelu tijela koje je podjednako važno kako biciklistima tako i njihovim djevojkama/ženama ne može biti dobro - misle oni. Tome u prilog mogu ići i neugodni bolovi u predjelu međunožja i svojevrsna utrnulost. Ukoliko ste se prepoznali u ovom kratkom uvodu, ne paničarite već pročitajte ostatak teksta...

Ako vozite i osjećate se dobro, odnosno ne osjećate gore navedene simptome, nema razloga za paniku. Službenih dokaza o direktnoj vezi između impotencije i bavljenja biciklizmom - nema. Međutim, ako BILO što od ovoga osjećate, nešto treba mijenjati. Najčešće je to prevelika visina sjedala, odnosno NAGIB. Pokušajte nagnuti sjedalo PREMA NAPRIJED tako da vam glavnina oslonca dok sjedite na bicklu, pada na stražnji dio stražnjice odnosno "debelo meso". Počnite sa sasvim malim nagibom i odgovarajućom promjenom načina sjedenja, pa ga povećavajte do razine podnošljivosti, odnosno da vas sjedalo "drži" i da ne osjećate baš kako konstantno padate. Neke probleme možda ćete osjetiti samo u određenim trenucima, odnosno ovisno o tipu terena kojeg svladavate. Tada nastojte naučiti korigirati način sjedenja na takvim terenima, kako ne biste morali stalno silaziti s bicikla i mijenjati položaj sjedala. Ako ove promjene ne urode plodom, određena šansa je još u promjeni samog sjedala (mekše, drugog oblika, izrađeno od drugog materijala, posebna "ergonomska" sjedala itd.). Možda je najvažnije u ovoj situaciji provjeriti geometriju i podešenost bicikla u odnosu na vaše proporcije. Inače dezinformacija kako je kod biciklista učestala impotencija je nastala kao rezultat jedne, sad već stare, studije.
 
Nakon te studije nastala je prava poplava članaka o tome kako je bolje sjediti doma i ne raditi ništa nego postati impotentan vozeći bicikl. Naše novine uredno objavljuju tu vijest iz cca 1998 kao da je nova kad trebaju popuniti prostor s nečim "smislenim". Naravno da će se, "statistički" gledano, uvijek naći netko tko će "potkrijepiti" svaku teoriju. Ozbiljni znanstvenici odmah su prionuli na posao i natjerali čak i autore originalnog rada da za 180 stupnjeva revidiraju svoje stavove. Slične primjedbe na ovu dezinformaciju ima i naš poznati biciklist Martin Čotar, koji na postavljeno pitanje o odnosu biciklizma i impotencije odgovara: "Gluposti! Šta bi onda bilo sa svih onih stotina tisuća biciklista koji se voze svakodnevno? ?? Zar mislite da bi bilo toliko ljudi koji se bave biciklizmom da je istina to što se govori??? Nemojte biti naivni balavci i konzumenti svakojakih kvazi-senzacionalnih novina! Napravim godišnje kao senior od 18-22.000 km a sada ću nadalje raditi preko 30.000 km. Recimo da je prosječna brzina 30 km/h. Koliko je to sati? Zašto nemam problema? I sve one stotine tisuća ljudi? Ako se ima problema onda je to zbog nižeg testosterona pa se možda ima manje volje za seksom. Impotencija može postojati samo kao slučaj, jednako kao što se može pojaviti i kod nekoga tko cijeli život stoji ili dubi na glavi...".
 
Dakle, zaključak bi zasad bio da koristi za kardio-vaskularni sustav od redovitog dugotrajnog vježbanja daleko premašuju mogući rizik od eventualne deformacije kanala u kasnim godinama.

 
KOMENTIRATI MOGU SAMO PRIJAVLJENI KORISNICI, PRIJAVITE SE ILI REGISTRIRAJTE!
Podijeli ovaj članak (google, twitter, facebook...)
Adventure Sport Portal on Facebook





AS Forum!

MARKETING

Rubrike

Mi na Adventure Sport portalu želimo svijet učiniti boljim mjestom za život!
Animus 2005. Sva prava pridržana. Članci i fotografije u vlasništvu su Adventure Sport Portala, osim ako nije drukčije naznačeno. Stavovi autora članaka nisu nužno i stavovi uredništva. Ne preuzimamo odgovornost za moguću izravnu ili neizravnu ozljedu ili štetu proizašlu iz sadržaja na Adventure Sport Portalu.