Zaboravili ste lozinku?    Registriraj se
Veliko plavetnilo je njihovo igralište
(Rejting 5.00 od 5)
Za početnike
Autor: Tanja Kraljić   
Nedjelja, 18 Listopad 2009 01:00
Veliko plavetnilo njihov je svijet, pod morem je njihovo igralište. Zaranjaju i više od 100m u dubinu, bez (pre)daha ruše i pomiču granice. Ronjenje na dah (apnea) sport je koji, kako u svijetu, tako i kod nas doživljava snažnu ekspanziju. Hrvatska ima mali ali vrlo uspješan apnea tim, pojedince koji postižu zapažene rezultate na svjetskim ljestvicama. Oni su vrhunski sportaši, te uz 10-tak treninga tjedno stignu i svakodnevno odlaziti na posao jer - od apnee se u Hrvatskoj ne može živjeti.
U seriji članaka subotom za Sportske novosti, nedavno sam opisala i ronjenje na dah. Članak ovdje prenosim u cijelosti...

- Natjecanjem u ronjenju na dah počela sam se baviti tek u kasnim dvadesetim godinama, no toliko sam se zaljubila u ovaj sport da mi nije bilo teško, uz posao, svaki dan oko ponoći trenirati na bazenu, jer to su bili jedini slobodni termini koje smo u početku kao klub (RK Geronimo) imali. Počela sam roniti iz znatiželje, najprije s bocama, a zatim su klupski kolege primjetili da mi dobro ide i ronjenje na dah i nagovorili me da odem na svoje prvo natjecanje. Po završetku tečajeva u ronjenju na dah, sustavnim treniranjem i nakon prvih rezultata, više se nisam mogla zaustaviti - priča 33-godišnja Karla Fabrio, višestruka svjetska rekorderka u ronjenju na dah, inače biolog, zaposlena u Državnom zavodu za zaštitu prirode.



Hrvati ruše svjetske rekorde
Hrvatska je jedna od jačih zemalja u ronjenju na dah. Ponajviše zadnjih godina kroz dominaciju Karle Fabrio, u međuvremenu su stasali i drugi ronioci. O ronjenju na dah možete čitati na Adventure Sport Portalu www.adventure-sport.net, gdje članke iz prve ruke pišu Karla Fabrio, Lidija Lijić i ostali ronioci.

Lidija Lijić je postigla odlične rezultate na CMAS europskom prvenstvu (zlato u JB), čime je naša ženska ekipa pokazala da će sljedeće godine biti žetva medalja na svjetskom CMAS prvenstvu.

Od 2006. svake se godine hrvatska reprezentacija vraća s medaljama sa svjetskih i europskih prvenstava, a zadnje dvije godine padaju i svjetski rekordi. Uz talentirane i uporne sportaše, tome su vrlo zaslužni trener reprezentacije mr.
sc. Ivan Drviš i izbornik apnea reprezentacije g. Mladen Horvatić koji su skupa uz predani rad naših ronioca posljednjih godina podigli ovaj sport na jedan viši nivo.

Jesu li ovo superljudi ili čuda prirode?!
- Kroz povijest je apnea mistificirana i time možda čak distancirana od većine ljudi. Ljudi ronioce na dah katkad doživljavaju kao neke superljude ili čuda prirode. Istina je da je ronjenje na dah jedan divan i nevjerovatno zabavan sport. Svatko u sebi ima potencijal treningom znatno pomaknuti svoje granice i iznenaditi same sebe kao i okolinu, tako je bilo i sa mnom, počeo sam s skromnim rezultatima - kaže Goran Čolak, jedan od najboljih ronilaca na svijetu (6. rezultat u svijetu u AIDA DYN).



Davor Franičević je ove godine osvojio odličnu broncu na europskom prvenstvu u dinamici, a blizu je medalji bio i Tomislav Sviličić. Veljano Zanki je najbolji hrvatski ronilac u dubinskim disciplinama.

- Uz poštivanje osnovnih mjera opreza (najvažnije je nikad ne roniti sam!) koje se uče na tečajevima ronjenja na dah, opasnost je reducirana na minimum. Apnea se, za razliku od mnogih sportova, temelji na krajnjoj opuštenosti i smirenosti. Nema agresivnosti, važno je biti smiren jer tako štedimo kisik. Ono što se nauči u sportu može se primjeniti i na život, čime mu se povećava kvaliteta - objašnjava Goran Čolak, te dodaje:

- Psihička pripremljenost je možda i najvažniji aspekt ronjenja na dah, ako osoba nije u glavi spremna za uron onda su uzaludne sve pripreme i fizička sprema. Kada me pitaju što je najbitnije za duge zarone, uvijek odgovaram da je to opuštenost.

Natjecanja u Hrvatskoj
Popularizacija apnee kao sporta u Hrvatskoj dolazi 2000. godine kada se i počinju kontinuirano odvijati natjecanja u sklopu Hrvatskog ronilačkog saveza. Najave natjecanja i izvještaje s istih možete pratiti na www.adventure-sport.net.

- Danas u Hrvatskoj godišnje imamo 4-5 natjecanja što je u odnosu na rezultate naše reprezentacije i njen renome u svijetu jako malo. Jer, da bi se došlo do vrhunskog rezultata uz sustavno treniranje bitno je i iskustvo, a naši natjecatelji bi upravo na domaćim natjecanjima trebali stvarati to iskustvo - smatra rezervni član reprezentacije Slaven Čubrić.

Ronioci koji putuju svijetom u potrazi za egzotičnim podvodnim lokacijama, u glas će se složiti kako je cijeli Jadran jedna jako, jako dobra lokacija.

- Najviše uživam u ronjenju u akvatoriju otoka, i to srednje i južne Dalmacije (Vis, Hvar, Lastovo, Mljet) zbog prozirnosti mora koje u ljetnim mjesecima zna biti i do 30 metara što je itekako važno za pomicanje granica u apnei - objašnjava Slaven Čubrić.

Opasne strane apnee
Apnea se trenira pod kontroliranim uvjetima kao što je bazen i svaki ronioc ima partnera koji, ponajviše sigurnosti radi, jedan drugom prate svaki pokret.

- Kada ronimo u moru, također obavezno ronimo s partnerom ili više njih, najčešće uz konop koji na površini ima čvrsto uporište. Osim što konop služi kao orijentir u često ne tako prozirnom moru, služi i kao nešto sa čim je apneaš povezan sa površinom (partnerima na površini) u slučaju nezgode - objašnjava Slaven Čubrić.

Apnea je vrlo siguran sport ako se pridržavate svih pravila i ako točno znate što i zašto radite.
- U suprotnom je sve - samo ne siguran sport. Sigurnost u ovom sportu mora biti na prvom mjestu, jer prva greška u ovom sportu vrlo lako može biti i zadnja - kaže Goran Čolak.

Manje nezgode u apnei se češće znaju desiti na natjecanjima odnosno onda kada natjecatelj pokuša napraviti više nego što u tom trenutku njegovo tjelo može.

-  To se popularno naziva samba (nekontrolirani trzaji tjela) ili gubitak motoričke kontrole i traje par sekundi, a ako je u težem obliku može dovesti i do black outa, odnosno, pada u nesvjest - objašnjava Slaven Čubrić.

U kontroliranim uvjetima, kao što su natjecanja, i kod sambe i black outa nema nekih većih posljedica za natjecatelja.

- Ovo je sport u kojem glava može donjeti najviše, ali isto tako može i odnjeti jako puno - zaključuje Goran Čolak.


_____
 
Discipline i rekordi
Višestruka svjetska rekorderka u ronjenju na dah, Zagrepčanka Karla Fabrio pojašnjava discipline u apnei i navodi hrvatske rekorde/re::

Bazenske discipline:

-    dinamika: disciplina u kojoj ronilac uz upotrebu peraje pokušava preroniti što veću daljinu
Nacionalni rekordi: Goran Čolak (CMAS 209,10m, AIDA 220m) i Karla Fabrio (CMAS 196,30m-svjetski rekord, AIDA 169m)

-    dinamika bez peraja: disciplina u kojoj ronilac na vlastitu snagu bez peraja pokušava preroniti što veću daljinu
Nacionalni rekordi: Mario Žužić (105m) i Karla Fabrio (125m)

-    statika: disciplina u kojoj ronilac zadržava dah u mirovanju
Nacionalni rekordi: Goran Čolak (7:21min) i Karla Fabrio (5:42min)


Dubinske discipline:

-    Constant Weight: disciplina u kojoj ronilac zaranju u dubinu s perajom
Nacionalni rekord: Veljano Zanki (-80m) i Karla Fabrio (-61m)

-    Constant No Fins: disciplina u kojoj ronilac zaranja u dubinu na vlastitu snagu bez peraja
Nacionalni rekord: Domagoj Jakovac (-52m) i Karla Fabrio (-47m)

-    Free Immersion: disciplina u kojoj ronilac zaranja u dubinu povlačeći se rukama po konopu bez peraja
Nacionalni rekord: Veljano Zanki: (-70m) i Karla Fabrio (-57m)

-    Variable Weight: disciplina u kojoj ronilac zaranja u dubinu uz pomoć olova ili "sleda" (naprava opterećena većom količinom olova s kočnicom) koje ostavlja na dubini i izranja na vlastitu snagu van; nije natjecateljska disciplina
Nacionalni rekordi: Veljano Zanki (-80m) i Vedrana Vidović (-43m)

-    No Limit: disciplina u kojoj ronilac zaranja u dubinu uz pomoć "sleda",  a izranja metodom po vlastitom odabiru, najčeće padobranom ili balonom; nije natjecateljska disciplina
Nacionalni rekordi: Veljano Zanki (-101m) i Vedrana Vidović (-43m)

-    Jump Blue: disciplina u kojoj ronilac zaranja na dubinu od 10m i ondje obilazi bridove horizontalnog kvadrata duljine 15m. Mjeri se ukupan prijeđeni put ronioca.
Državni rekordi: Davor Franičević (143,95m) i Karla Fabrio (140,00m) - svjetski rekord
 

Najveća hrvatska postignuća na državnim i svjetskim prvenstvima prema CMAS federaciji
1.    Svjetsko prvenstvo,Tenerife 2006.: Karla Fabrio - srebro Jump Blue i bronca dinamika i Davor Franičević - bronca dinamika
2.    Prvenstvo Hrvatske, Split 2007. - Karla Fabrio - svjetski rekord dinamika i Goran Čolak - svjetski rekord dinamika
3.    Prvenstvo Hrvatske,  Vis 2007.- Karla Fabrio - svjetski rekord Jump Blue
4.    Svjetsko prvenstvo, Bari 2007. - Karla Fabrio - zlato Jump Blue
5.    Prvenstvo Hrvatske, Split 2008. - Karla Fabrio - svjetski rekord dinamika
6.    Prvenstvo Hrvatske, Vis 2008. - Karla Fabrio - svjetski rekord Jump Blue
7.    Europsko prvenstvo, Antalya 2008. - Lidija Lijić - zlato Jump Blue i Davor Franičević - bronca dinamika

 
Dvije organizacije, jedan sport
U Hrvatskoj natjecanja i edukacija u ronjenju na dah djeluju u okviru dvije međunarodne organizacije - AIDA i CMAS:

CMAS (Confédération Mondiale des Activités Subaquatiques):
-    svjetska federacija podvodnih aktivnosti: ronjenje na dah, plivanje perajama, podvodna orijentacija, podvodni hokej, podvodni ragbi, podvodna fotografija
-    članica Međunarodnog olimpijskog odbora
-    Hrvatski ronilački savez - član CMAS-a i Hrvatskog olimpijskog odbora
-    svi gore navedeni sportovi - neolimpijski sportovi
-    discipline (2): dinamika i Jump Blue
-    reprezentacija za Europsko prvenstvo (Turska, 30.08.-06.09.2008.): Tomislav Sviličić, Davor Franičević, Nikola Štorga, Karla Fabrio, Lidija Lijić i Helena Serdarević; rezerve: Slaven Čubrić i Maja Knežević
-    trener reprezentacije: mr.sc. Ivan Drviš


AIDA (Association Internationale pour le Développement de l'Apnée)
-    međunarodna organizacija za razvoj ronjenja na dah; bavi se isključivo ronjenjem na dah
-    AIDA Hrvatska - članica AIDA International
-    discipline (8): dinamika (DYN), dinamika bez peraja (DNF), statika (STA), Constant Weight (CWT), Constant No Fins (CNF), Free Immersion (FIM), Variable Weight (VWT), No Limit (NLT)
-    najveće hrvatsko postignuće: Svjetsko prvenstvo 2007. Maribor - Karla Fabrio 2 bronce: u dinamici i dinamici bez peraja

 
Oprema
Kao i u svakom sportu oprema koju koristiš može biti rekreativna i profesionalna, a pošto je apnea specifičan „mali“ sport tako i ta oprema nije uvijek lako dostupna. Štoviše, izrađuje se po narudžbi što joj često diže cijenu.
Uz standardnu plivačku opremu kao što su plivači kostim, naočale te stereo peraje i maska za ronjenje veći dio troškova pri nabavi oprema za apneu odlazi na ronilačko (neoprensko) odijelo i mono peraju koji znaju koštati i preko 5000kn.
 
Klubovi
Danas u Hrvatskoj imamo oko 110 ronilačkih klubova koji se većinom bave isključivo ronjenjem s ronilačkim aparatima, tek manji dio njih, odnosno 22, bavi se ronilačkim sportovima i kao takvi čine sportski dio Hrvatskog ronilačkog saveza. Međutim, ronjenje na dah u Hrvatskoj sve je popularniji sport. Tako danas u Zagrebu imamo tri kluba (RK Geronimo, RK Submania i DPS Zagreb) koji čine veliki dio tog "malog" sporta u Hrvatskoj.

 
 
KOMENTIRATI MOGU SAMO PRIJAVLJENI KORISNICI, PRIJAVITE SE ILI REGISTRIRAJTE!
Podijeli ovaj članak (google, twitter, facebook...)
Adventure Sport Portal on Facebook





AS Forum!

MARKETING

Rubrike

Mi na Adventure Sport portalu želimo svijet učiniti boljim mjestom za život!
Animus 2005. Sva prava pridržana. Članci i fotografije u vlasništvu su Adventure Sport Portala, osim ako nije drukčije naznačeno. Stavovi autora članaka nisu nužno i stavovi uredništva. Ne preuzimamo odgovornost za moguću izravnu ili neizravnu ozljedu ili štetu proizašlu iz sadržaja na Adventure Sport Portalu.