Zaboravili ste lozinku?    Registriraj se
Mura nas fura
(Rejting 0 od 5)
Kayaking
Autor: Adventure Sport Team   
Petak, 04 Srpanj 2008 17:54

Skupina ljubitelja prirode iz Međimurja i Slovenije duže je vrijeme planirala podvig spusta po rijeci Muri od njene najsjevernije plovne točke do ušća u Dravu. Loki, Denis, Kiga, Ključ i Goran učestalo odlaze na spusteve vlastitim čamcima po našim rijekama.

 

Najduži do sada bio je onaj iz 2000. godine kada su u osam dana veslali punih 240 km rijeke Drave od Legrada do Aljmaša na Dunavu. To je bila akcija više zaštitara prirode i uz apel zaštite rijeke Drave.

Do sada su veslali po Cetini, Uni, Korani, Ennsu, Soči i Zrmanji. Sudjelovali su u akciji 8 država (Slovenija, Hrvatska, Mađarska, Austrija, Španjolska, BiH, Italija i Velika Britanija) protiv hidroelektrana na spustu Murom u Sloveniji i u pratnji svjetski poznate maratonke plivačice Mimi Hughes kada je u lipnju 2007. plivala tok Mure i Drave od Bad Radkersburga do Dunava.



Mura je u Međimurju i djelu Podravine posljednja europska prirodno meandrirana rijeka. Njene obale nisu u potpunosti kanalizirane, obiluje prirodnim rukavcima i specifičnim biotopom. Najpoznatije stanište velikog broja rijetkih biljnih i životinjskih vrsta je Muršćak u Domašincu, no Mura zaista obiluje bogatstvom flore i faune. U gornjem toku je prava alpska brza i opasna rijeka, u Pomurju hitra nizinska rijeka, a u Međimurju se razlije i ima mnoštvo riječnih ada, šljunčanih sprudova i rukavaca. Tu je i utok rječice Krke koji je posebno interesantan. U Krku se ulijeva rječica Ledava i na desnoj obali je tromeđa između Slovenije, Hrvatske i Mađarske. Do iznad Spielfelda u Austriji Mura je, nažalost, pretvorena u niz od 31 hidroelektranu i samim time sjevernije od te pozicije nije moguće ploviti njome.



Prošle subote, 21. lipnja, 2008. naši akteri su se, uz povremeno uključivanje prijatelja Simone, Nene i Zlatka,  upustili u ekspediciju - raft Murom u duljini 130 km. Pod geslom "MURA NAS FURA" krenuli su sjeverno od Spielfelda i nakon četiri dana stigli u Legrad. Cilj ove akcije je upozoriti na prirodne ljepote Mure koja ne uživa dovoljno zaštite u nijednoj od zemalja kojima prolazi - Austrija, Slovenija, Mađarska, Hrvatska. Još uvijek su "živi" projekti izgradnje vodenih stuba odnosno 8 hidroelektrana od Sladkoga Vrha do Veržeja koje bi imale značajni negativan utjecaj na život rijeke, također brojni projekti kanaliziranja i odsijecanja rukavaca Mure od njenog glavnog toka prijetnja su održanju zdrave dinamike.



Prirodne rijeke postaju naše najveće bogatstvo, isto kao što slatka voda u globalnim razmjerima postaje najtraženiji i najskuplji resurs. Stoga, ova šačica hrabrih i upornih želi prenijeti široj masi ljudi poruku da su projekti izgradnje hidroelektrana i tome slični zahvati velikih razmjera opasni po očuvanje zdravog okoliša. Može se reći da su spoznaje poražavajuće.

Naime, hidroelektrane imaju više negativnih utjecaja nego pozitivnih, a negativni su:   

1. Drastično reduciraju razinu protoka rijeke: Kanalizirajući rijeku radi energije, hidroelektrane uzimaju tok potreban za zdrave ekološke sustave. Brojni rukavci su isušeni isto kao i kompletni tok ispod brane. Cjelokupna razina vode u rijekama je snižena do te mjere da razina podzemnih voda u cijelom području ispod brane drastično pada. Rezultat su isušeni bunari, pad plodnosti oranica, sušenje velikih kompleksa šuma, čak i urušavanje objekata uslijed urušavanja isušenog tla.
2. Pojačano smanjuju osvježavanje vode kisikom. To je posebno vidljivo u umjetnim akumulacijama gdje uslijed smanjenog udjela kisika ima veoma malo živih mikroorganizama potrebnih za hranjenje riba i ostalog živog svijeta.



3. Hidroelektrane usporavaju riječni tok i poremećuju riblje migracije.
4. Hidroelektrane mijenjaju temperaturu vode, stajaćica u akumulaciji se zagrijava, time se smanjuju brojnosti određenih vrsta, čak i potpuno nestaju. Ogromne akumulacije mijenjaju mikroklimu što rezultira povećanjem broja oboljelih u populaciji ljudi (posebno dišnog sustava uslijed povećane vlage zraka).
5. Brana blokira rijeku i svi migracijski putevi riba i ostalog živog svijeta, pa i ljudi,
budu grubo prekinuti. Najveći problem je putovanje hranjivih tvari koja umjesto da cirkulira cijelim tokom rijeke, bude zarobljena u beživotnom jezeru.
6. Bujični rad hidroelektrane je jedan od najvećih negativnih utjecaja na okoliš. Prije su godišnje postojale proljetna i jesenska bujica. Hidroelektrane pomoću brane mijenjaju razdoblja protoka i bujica. Zadržavanjem i puštanjem vode iz akumulacijskog jezera da bi proizveli što veću količinu električne energije učestalo mijenjaju razinu vode u rijeci i njenim rukavcima iz razdoblja s premalo vode u razdoblja s previše vode. Takav način najprije uništava tisućama godina uhodan ritam mijena i života kod živih bića, također snažno erodira obale rijeke i vegetaciju. Uništena prirodna mijena niskog i visokog vodostaja rijeke rezultira usporenim ili potpuno devastiranim reprodukcijskim ciklusom za brojne vrste.


7. Brane hidroelektrane zadržavaju sediment i hranjive tvari. Sediment (pijesak ili mulj) se taloži na dnu jezera i tako onemogućuje mrijest ribe. Nanos rijeke koji se taloži u gornjem dijelu jezera sadrži velike količine teških onečišćivača koji su rezultat ispusta iz većih naselja i gradova.

Možda barem neka točka, mada su sve šokantne, ponuka pokojeg čitatelja na razmišljanje, no grupa entuzijasta s početka priče uvjerena je da izvore električne energije moramo tražiti u alternativnim izvorima kao što su energija sunca i energija vjetra, a hidroelektrane zaboraviti odmah i za sva buduća pokoljenja.



Članovi ekspedicije u potpunosti podupiru ideju o osnivanju biosfernog rezervata Mura - Drava - Dunav koji će obuhvatiti Austriju, Sloveniju, Mađarsku, Hrvatsku i Srbiju. Ta ideja u svojoj konstrukciji predviđa park prirode Mura - Drava koji bi u cjelovitosti obuhvatio područje Međimurja. Prednosti su što bismo na taj način dugoročno zaštitili izvore slatke vode, zdrav okoliš i neponovljive prirodne ljepote našeg kraja po kojima smo prepoznatljivi u svijetu i koje su se stvarale tisućama godina.



Naše prirodne rijeke ili ono što je od njih ostalo, najveće su bogatstvo koje treba konkretno zakonski zaštititi i tako sačuvati za naraštaje koji slijede poslije nas.



 
KOMENTIRATI MOGU SAMO PRIJAVLJENI KORISNICI, PRIJAVITE SE ILI REGISTRIRAJTE!
Podijeli ovaj članak (google, twitter, facebook...)
Adventure Sport Portal on Facebook

ZADNJE SA FORUMA

ZADNJI KOMENTARI


NAJČITANIJI ČLANCI (zadnjih 30 dana)






AS Forum!

MARKETING

Rubrike

Mi na Adventure Sport portalu želimo svijet učiniti boljim mjestom za život!
Animus 2005. Sva prava pridržana. Članci i fotografije u vlasništvu su Adventure Sport Portala, osim ako nije drukčije naznačeno. Stavovi autora članaka nisu nužno i stavovi uredništva. Ne preuzimamo odgovornost za moguću izravnu ili neizravnu ozljedu ili štetu proizašlu iz sadržaja na Adventure Sport Portalu.